Teleskop
Otkrice
Durbin je opticki uredjaj za posmatranje udaljenih predmeta, a teleskop astronomski uredjaj za prikupljanje elektromagnetskih talasa koji dolaze sa velikih daljina. Durbinom mozemo da vidimo samo svetlosne zrake, a nekim vrstama teleskopa detektujemo mnogo siri raspon zraka. Najjednostavniji opticki teleskop je zapravo durbin.
 
U
osnovi teleskop je tako jednostavan instrument da je prosto cudnao sto ranije nije bio otkriven. A otkriven je negde krajem XVI ili pocetkom XVII veka - ne zna se tacno jer je rana istorija teleskopa misteriozna.

U najjednostavnijoj varijanti teleskop se sastoji od objektiva, sabirnog sociva velike zizne dalljine, i od okulara koji moze biti ili sabirno ili rasipno socivo. Svetlost posmatranog objekta prolazi kroz objektiv i prelama se u okularu i to je sve.

tele.gif (1189 bytes)

Socivo   Za providno socivo i neke njegove osobine znalo se jos u starom veku. JednoNiniva sabirno socivo od kristala nadjeno je u arheoloskim iskopinama na mestu nekadasnje asirske prestonice Ninive. Zna se i da je Helenima bila poznata osobina sociva da sakuplja Sunceve zrake u jednu, vrelu, tacku. Nesto kasnije, u I veku, rimski car Neron koristio je uglacan smaragd da bi posmatrao borbe u areni, jer je bio kratkovid. Medjutim, prve naocare su napravljene tek krajem XIII veka. Dozivele su popularnost i uticele da brusenje stakla postane zanat.

Ideja   Izgeleda da se tada  javila i prva ideja o durbinu jer postoji dokument iz tog vremena u kojem se govori o mogucnosti da se pomocu sociva iz Francuske gledaju gradovi u Engleskoj. Leonardo da Vinci, koji je, kao sto znamo izmedju ostalog bio i slikar, medju svojim beleskama ostavio je i nekoliko crteza cevi sa sabirnim socivima sto neobicno podseca na durbin, a 1538. talijanski lekar, pesnik, astronom, i geolog Hieronymus Fracastorius (sto je latinsko ime za Djirolamo Frakastra) vec gleda udaljene predmete kroz dva sociva. Krajem XVI veka i talijanski fizicar Djovani Batista dela Porta govori da se kroz dva sociva daleki predmeti mogu videti uvecani. Mozda je Porta izummitelj durbina? Mozda, o tome nema jasnih podataka.

Durbin    U XVII veku sa durbinom se dovodi u vezu nekoliko lica. Medju njima paznje je vredan Zaharias Jansen, torbarski trgovac po zanimanju, za koga se kaze da pravi durbine, ali po uzoru na jedan iz Italije koji je imao ugraviranu godinu 1590! Medjutim, ovaj podatak se u literaturi retko pominje jer o njemu postoje samo posredna svedocanstva pa cete danas u mnogim enciklopedija naci podatak da je durbin izmislio Holandjanin nemackog porekla Hans Lipersej.

Hans Lipersej (1570-1619) je prvo bio zidar, ali je ovo zanimanje napustio da bi poceo da pravi naocare. Postoji prica po kojoj su njegova deca u igri otkrila da se vetrokaz na udaljenom crkvenom tornju sasvim lepo vidi kroz dva stakla za naocare. Po ovoj ideji je zatim Lipersej napravio durbin (koji je on zvao posmatrac) i 2. oktobra 1608. godine se obratio vlastima sa molbom da mu se "za spravu kuju je izumeo, pomocu koje moze daleko da se vidi, izda odobrenje na trideset godina ili godisnja plata, s tim da takvu spravu izradjuje za potrebe zemlje...". Bio je odbijen. Verovatno zato jer su iste vlasti dobile slicne ponude i sa drugih strana, sto opet znaci da je u to vreme  vec bilo i drugih durbina.

To su cinjenice. Kada je teleskpo otkriven, ko ga je otkrio - ne mozemo sa sigurnoscu da kazemo. Osatje samo da se divimo knjigama u kojima pise da je durbin izmislio Hans Lipersej godine 1608. [razvoj]

Up