Avgust 2001.

Glavna vecernja planeta je i dalje Mars koji se zbog godisnjeg kretanja zvezdanog neba polako pomera prema jugoistocnom horizontu. Krece se ispod ekliptike sazvezdjem Zmijonose. Usled ovakvog polozaja vec pocetkom meseca zalazi nesto posle ponoci, a krajem meseca sat vremena ranije.
Efemeride Marsa za avgust
Dat.  R.A.        Dec          Long         Lat        Razdaljina  El° Dijam"  Mag  Faza 
06.
17:02:03.92 -26°54’42.0" 293°54’08.0" -01°40’01.7" 0.5724826 123.4 16.35  -1.4  0.900
13. 17:10:16.68 -26°58’08.2" 298°10’18.4" -01°43’19.7" 0.6054181 118.5 15.46  -1.2  0.887
20. 17:20:44.31 -27°00’54.8" 302°28’32.7" -01°46’04.5" 0.6403026 114.1 14.62  -1.1  0.876
27. 17:33:11.15 -27°01’37.9" 306°48’39.6" -01°48’14.2" 0.6767272 110.2 13.83  -1.0  0.867
         
Za Marsom idu Neptun i Uran koji se na nebu pojavljuju vec sa prvim mrakom sto ih vec cini pravim vecernjim planetama. Posto je ovogodisnju opoziciju poslednjih dana proslog meseca dostigao Neptun sada se to isto desava i Uranu koji polozaj najblizi zemlji dostize navece 15. Obe planete se lagano pomeraju sazvezdjem Jarca i vec pre ponoci ce biti dovoljno visoko prema jugostocnom horizontu da bi ih mogli potraziti, uz pomoc precizne zvezdane karte i nekog optickog pojacala.

               

Sa jutarnje strane neba prvo nastupa Saturn i to cas vremena po ponoci pocetkom meseca. Nesto vise od sat zatim pojavljuju se Venera i Jupiter. Najsjajnija Venera kako mesec odmice nastavlja da gubi visinu prema horizontu jer se naglo priblizava Suncu. [Jupiterovi sateliti]
      
Iz Raka Sunce ovog meseca prelazi u sazvezdje Lava. Merkur ga na slicnom putu prvo dostize a zatim i prestize. Petog avgusta je iza njega i tada se nalazi u gornjoj konjunkciji (u 12:56).

 

Polozaj i kretanje planeta. (Svetliji deo orbita nalazi se iznad eklipticke ravni; plavom bojom oznacen je put koji planete prvaljuju u toku meseca)

vrh