Dvogled

Ako ste u dilemi da li da kupite teleskop ili dvogled ne oklevajte i kupite teleskop. Medjutim, posto ipak niste u takvoj dilemi reci cemo vam da i dvogled ima nekih svojih prednosti.

U
 
osnovi dvogled se sastoji od dva terestricna teleskopa. Ovo "terestricni" (lat. terrestris - zemaljski, zemni, kopneni) znaci da se u instrumentu nalazi prizma koja ispravlja lik posmatranog predmeta. Objektiv naime izvrce lik te ono sto je gore vidimo dole. Ovo astronomima ne smeta jer u vasioni ionako ne postoji gore i dole, medjutim bilo bi sasvim neBinoculars prakticno gledati izvrnutre predmete na zemlji. Zato se vrsi ova korekcija.
          Dakle, objektiv u dvogledu stvara umanjen, stvaran i obrnut lik, koji se pomocu prizmi ispravlja i tako salje u okular...itd. posto se ovo uci  u osnovnoj skoli preci cemo na nesto za nas vaznije.
          Na dvogledu su obicno ugravirana dva broja koji govore o njegovim glavnim karakteristikama. Recimo pise 7x50. Prvi broj (7x) je podatak o uvelicanju. U praksi to znaci da predmet udaljen 700 metara (kilometara i sl.) posmatran kroz dvogled vidite kao da je od vas udaljen 100 metara (odn, km i sl.)
          Drugi broj je precnik objektiva i on govori o  svetlosnoj  jacini dvogleda. Sto je precnik veci veca kolicina svetlosti upada u objektiv i predmeti koje posmatrate su jasniji. Ovo je, naravno, od posebnog znacaja za astronomska osmatranja, jer se ta osmatranja svode uglavnom na posmatranje objekata slabog sjaja (zvezde, magline itd.). Za nocna osmatranja treba dakle imati objektiv sto veceg precnika. Vazna je svetlosna snaga, a ne uvelicanje. Uostalom dogledom koji uvecva preko deset puta ne mozete videti nista narocito ako nemate stalak za njega. Vec i otkucaji srca ce vam tresti dvogled toliko da cete vrlo brzo naci sebi drugu zabavu.
          Ovo je manje-vise sve sto treba da znate o dvogledu.
          Imate znaci dvogled - odlicno! To je sjajna sprava, ponekad korisnija od teleskopa. Evo zasto.
          1. Pre svega dvogled je pokretna stvar, mali je i lako se nosi. Svetlosni zrak u njemu prolazi istu duzinu puta kao i u teleskopu, ali zbog  prelamanja u prizmama citav taj put je smesten u manji tubus.
          2. Zatim prizme cine vecim razmak izmedju dva objektiva u odnosu na zenice sto dovodi do dobrog stereoskopskog efekta. Predmeti gledani dvogledom su plasticniji nego gledani teleskopom.
         3. Dvogledi imaju vece vidno polje od teleskopa (jer su njihova uvecanja manja) a to im daje prednost kod nekih osmatranja. Recimo, kod osmatranja promenljivih zvezda ovo je od velike koristi jer od sirine vidnog polja zavisi da li cete promenljivu moci da vidite u isto vreme kad i odgovarajucu poredbenu  zvezdu.  Zbog sirine vidnog polja i lovci na komete koriste dvogled.
          4. O ceni da i ne govorimo.
         
          Sta mozete da vidite vasom optickom napravom zavisi od mnogo cega (izmedju ostalog i od precnika vase zenice koji se sa godinama menja). Ipak dajemo tabelu u kojoj se odredjuje granicna magnituda nebeskog objekta za objektiv datog precnika.
Precnik
objektiva
(mm)
Magnituda
Precnik
objektiva
(mm)
Magnituda
30 9,5 100 12,1
40 10,1 110 12,3
50 10,6 120 12,5
60 11,0 130 12,7
70 11,3 140 12,8
80 11,6 150 13,0
90 11,9 200 13,6
Iz tabele se vidi da dvogledom iz naseg primera (precnik objektiva = 50mm) mozete videti zvezde do 10,6 m.

Up